October 28, 2021

Jutarnji

Svježe vijesti!

U zadnjih mjesec dana Baniju je pogodilo više od 620 potresa. Objavljena analiza

3 min read
banija

GEOFIZIČKI odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu mjesec dana nakon razornog potresa na Banovini, jačine 6.2 po Richteru, napravio je pregled onoga što se događalo u zadnjih mjesec dana.

“Dana 28. prosinca 2020. godine u 6 sati i 28 minuta dogodio se jak potres magnitude 5.0 prema Richteru s epicentrom kod Petrinje. Isti dan, dogodili su se još jedan jak potres magnitude 4.7 u 7 sati i 49 minuta, jedan prilično jak potres magnitude 4.1 u 7 sati i 51 minutu te niz slabijih potresa. Ovi potresi bili su prethodni potresi najjačem udaru, razornom potresu koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta, magnitude 6.2 prema Richteru. Ovaj potres jedan je od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u Republici Hrvatskoj (od 1909. godine). Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a intenzitet u epicentru preliminarno je ocijenjen na VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice.

Naknadni potresi

Nakon glavnog potresa 29. prosinca 2020. uslijedio je velik broj naknadnih potresa. Prema preliminarnim podacima, u petrinjskom se području od 28. prosinca 2020. godine do 28. siječnja 2021. godine dogodilo 622 potresa magnitude veće ili jednake 2.0. Od toga je 535 potresa bilo magnitude između 2 i 3, 76 potresa magnitude između 3 i 4, osam potresa magnitude između 4 i 5, dva potresa magnitude između 5 i 6 te jedan potres magnitude veće od 6 (slika 3).

Na slici 4 prikazana je vremenska raspodjela ovih potresa. Dana 29. prosinca nakon glavnog potresa dogodila su se dva potresa magnituda između 4 i 5 (u 12 h 23 min i 13 h 34 min) te 21 potres magnituda između 3 i 4. Od naknadnih potresa također valja izdvojiti tri potresa koja su se dogodila u ranim jutarnjim satima 30. prosinca, magnituda 4.7, 4.8 i 3.9 prema Richteru, te potres magnitude 5.0 prema Richteru koji se dogodio 6. siječnja 2021. godine u 18 sati i 1 minutu.

Prostorna raspodjela ovih potresa prikazana je na slici 5. Zajedno su prikazani rezultati automatske analize i ručno lociranih potresa kojih je u prvih par dana nakon potresa bilo oko 2000.

Velika većina potresa dogodila se na Pokupskom rasjedu pružanja SZ-JI. Može se primijetiti i manji dio epicentara između Petrinje i Siska, za koje je moguće da su se dogodili na Petrinjskom rasjedu pružanja SI-JZ (više o rasjedima pročitajte u ovom priopćenju Hrvatskog geološkog instituta). Epicentri slabijih potresa raspršeni su u širem području. Uzrok tome može biti oslobađanje dijela energije u stijenama na većim udaljenostima od glavnih rasjeda, ali također i veća nepouzdanost njihovih lokacija (naime, slabiji potresi zabilježeni su na manjem broju postaja, zato su i njihove lokacije manje pouzdane). Za pravu interpretaciju bit će potrebno napraviti detaljnu analizu svih potresa u ovom području.

Povijesni potresi u ovom području

Od nabave prvih pravih seizmografa u Hrvatskoj 1909. godine do kraja 2019. godine u okolici glavnog potresa ove serije locirana su 1364 potresa, koji se nalaze u Hrvatskom katalogu potresa (slika 6). Najjači od njih je poznati Pokupski potres, magnitude 5.8, koji se dogodio 8. listopada 1909. u 9 sati i 59 minuta UTC (koordinirano svjetsko vrijeme, engl. Coordinated Universal Time) oko 20 km sjeverozapadno od glavnog potresa ove serije.

Analizirajući podatke tog potresa, seizmolog i geofizičar Andrija Mohorovičić došao je do jednog od najvećih otkrića u povijesti seizmologije – granice kore i plašta Zemlje, tzv. Mohorovičićevog diskontinuiteta. Drugi potres magnitude veće od 5 dogodio se nedugo nakon toga, 28. siječnja u 23 sata i 57 minuta UTC oko 15 km sjeverno-sjeveroistočno od glavnog potresa ove serije, a magnituda mu je iznosila 5.3. Osim toga, dogodilo se devet potresa magnituda između 4 i 5 (četiri 1909. godine te po jedan 1910., 1937., 1966., 1996. i 1997. godine), 57 potresa magnituda između 3 i 4, 252 potresa magnituda između 2 i 3 te 1044 potresa magnituda manjih od 2. Velika većina (1033) ovih najslabijih potresa, magnituda manjih od 2, registrirana je nakon 1985. godine kao posljedica razvoja seizmoloških instrumenata i širenja mreže instrumenata na području Republike Hrvatske.

Izvor: index.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *