{"id":44291,"date":"2023-04-30T22:18:09","date_gmt":"2023-04-30T20:18:09","guid":{"rendered":"https:\/\/bh-vijesti.com\/?p=44291"},"modified":"2023-11-01T22:54:02","modified_gmt":"2023-11-01T21:54:02","slug":"rs-je-ekonomska-rusevina-dodikovi-dugovi-stizu-na-naplatu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/2023\/04\/30\/rs-je-ekonomska-rusevina-dodikovi-dugovi-stizu-na-naplatu\/","title":{"rendered":"Index.hr: Rs je ekonomska ru\u0161evina, Dodikovi dugovi sti\u017eu na naplatu"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n

Rs je najve\u0107a ekonomska rupa u susjedstvu \u2013 jako nizak \u017eivotni standard stanovnika. Dodik se boji ostati bez dr\u017eavne imovine jer onda ne\u0107e imati \u0161to rasprodavati. Zadu\u017euje se na sve strane, poma\u017ee mu i Orban. Ali dugovi sti\u017eu na naplatu, a Dodik ostaje bez imovine koju mo\u017ee prodavati da ih pokrije. Svi navedeni ekonomski podaci ukazuju na jednostavnu \u010dinjenicu da Republika Srpska nije ekonomski odr\u017eiva i opstaje zahvaljuju\u0107i zadu\u017eivanju, pi\u0161e Branimir Perkovi\u0107 u analizi za zagreba\u010dki portal Index

BRANIMIR PERKOVI\u0106<\/strong><\/div>\n<\/div>\n
\n

Situacija u BiH nikada nije mirna, ali se cikli\u010dno pojavljuju razdoblja jako visoke napetosti. Uglavnom se radi o politi\u010dkim provokacijama u slu\u017ebi vladaju\u0107ih politi\u010dkih elita, koje izvikivanjem nacionalisti\u010dkih parola, prijetnjama i ucjenama poku\u0161avaju skrenuti pozornost s iznimno lo\u0161e gospodarske situacije u kojoj se nalazi ta dr\u017eava.<\/p>\n

Nedavno je isti politi\u010dki igrokaz izveo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, prijete\u0107i odcjepljenjem tog dijela BiH. Najavljuje potpisivanje dokumenta o za\u0161titi entitetske imovine koji, uz ostalo, sadr\u017ei najavu izvo\u0111enja policije RS-a na administrativnu crtu razdvajanja s Federacijom BiH.<\/p>\n

\n
\n

Daytonskim sporazumom je granica izme\u0111u dva entiteta BiH, Republike Srpske i Federacije BiH, odre\u0111ena tek administrativno i ne dopu\u0161ta se uspostava bilo kakvog nadzora na granici i slobode kretanja. Dodikov bi plan, da se provede u djelo, zna\u010dio kr\u0161enje samog sporazuma kojim je de facto paradr\u017eava Republika Srpska i uspostavljena.<\/p>\n

Ali provokacije ovakve vrste su dio politi\u010dkog folklora BiH i glavna svrha im je skretanje pozornosti s drugih problema. Puno je lak\u0161e prikupljati politi\u010dku potporu parolama i prijetnjama nego govoriti o stvarnim problemima koje dijele oba entiteta BiH, a koji su ponajvi\u0161e ekonomske prirode. Situacija je pogotovo lo\u0161a u Republici Srpskoj.<\/p>\n

Rs je najve\u0107a ekonomska rupa u susjedstvu<\/h3>\n

Situacija s gospodarstvom i uvjetima \u017eivota u cijeloj BiH je blago re\u010deno pora\u017eavaju\u0107a, a RS je nerazvijeniji dio ionako ekonomski zaostale dr\u017eave. Da bi se izbjegle optu\u017ebe za manipulaciju podacima, potrebno je pogledati informacije i usporedbe samih institucija RS-a, u ovom slu\u010daju Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske.<\/p>\n

Ona prati glavne ekonomske indikatore samog entiteta u \u010dijem je vlasni\u0161tvu te ih uspore\u0111uje s Federacijom BiH i susjednim dr\u017eavama, Hrvatskom i Srbijom. Uklju\u010dena je i EU, ali je razlika toliko velika da RS nema smisla uspore\u0111ivati s prosjekom dr\u017eava EU.<\/p>\n

Rs je ekonomski slabija od Federacije BiH po svim parametrima, nerazvijenija je od Srbije i daleko nerazvijenija od Hrvatske. To je razlog velikog iseljavanja, pa je s nekada\u0161nja 1.4 milijuna stanovnika (2004.) spala na tek ne\u0161to vi\u0161e od 1.12 milijuna stanovnika 2019.<\/p>\n

Posljednji kompletni podaci kojima raspola\u017ee Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske se odnose na 2019., pa \u0107emo se time poslu\u017eiti jer se odnosi nisu bitno promijenili do 2022. Nominalni bruto doma\u0107i proizvod (BDP) je 5.75 milijardi eura, \u0161to je tek pola BDP-a Federacije BiH (11.85 milijardi), osam puta manje nego Srbije (49.1 milijarda) i vi\u0161e od devet puta manje nego Hrvatske (53.9 milijardi).<\/p>\n

Rs nije bitna \u010dak ni u regionalnim okvirima<\/h3>\n

To su apsolutni iznosi i govore o samoj veli\u010dini gospodarstva, ne o razvijenosti. Za to mo\u017eemo koristiti BDP po stanovniku, koji pokazuje razlike u razini ekonomskog razvoja. I prema tom pokazatelju Republika Srbija zaostaje.<\/p>\n

BDP po stanovniku RS-a iznosi 5035 eura, Federacije BiH 5409 eura, Srbije 6628 eura, a Hrvatske 13.259 eura. To nam daje op\u0107u sliku, koja u pravilu uvijek korelira s pojedina\u010dnim pokazateljima razvijenosti i standarda.<\/p>\n

Ostvareni izvoz proizvoda po stanovniku Rs-a je 2019. iznosio 1619 eura, Federacije BiH 1782 eura, Srbije 2410 eura, Hrvatske 3741 euro. Podaci koje navodi Razvojno-investicijska banka Republike Srpske nisu savr\u0161eno uskla\u0111eni s podacima svjetskih institucija, ali ne odstupaju zna\u010dajno. Uglavnom pokazuju stvarno stanje, a to je da Republika Srpska ekonomski nije ba\u0161 bitna ni u regionalnim ni u europskim okvirima.<\/p>\n

Jako nizak \u017eivotni standard stanovnika Rs<\/h3>\n

Toliko o cjelokupnom gospodarstvu, a mogu se promotriti i razlike u pla\u0107ama i mirovinama. 2019. je prosje\u010dna mjese\u010dna neto pla\u0107a ispla\u0107ena u Republici Srpskoj iznosila svega 464 eura, u Federaciji BiH 475 eura, Srbiji 467 eura, a Hrvatskoj 870 eura.<\/p>\n

Treba napomenuti da je slu\u017ebena stopa nezaposlenosti bila 24.8 posto. Od 2008. je rast pla\u0107a u RS-u iznosio samo 20 posto, manje nego u Srbiji, pa \u010dak i manje nego u daleko razvijenijoj Hrvatskoj. Situacija s mirovinama je posebno porazna. U RS-u je iznosila 194 eura, Federaciji BiH 213 eura, Srbiji 224 eura, Hrvatskoj 341 euro.<\/p>\n

Iako je problem (ne)odr\u017eivosti mirovinskog sustava sveeuropski, i jako je izra\u017een u Hrvatskoj, Srbiji i cijeloj BiH, Republika Srpska ima posebno velik problem. Broj radnika i umirovljenika je skoro izjedna\u010den, s tek desetak tisu\u0107a radnika vi\u0161e nego \u0161to ima umirovljenika.<\/p>\n

S obzirom na to da je prema podacima u RS-u 2022. ro\u0111eno 9118 djece, a umrle su 16.263 osobe, situacija \u0107e dugoro\u010dno postajati sve gora. Op\u0107enito je o\u010dekivani \u017eivotni vijek godinu dana manji nego u Srbiji i pet godina manji nego u Hrvatskoj.<\/p>\n

Dodik se boji ostati bez dr\u017eavne imovine jer onda ne\u0107e imati \u0161to rasprodavati<\/h3>\n

Svi navedeni ekonomski podaci ukazuju na jednostavnu \u010dinjenicu da Republika Srpska nije ekonomski odr\u017eiva i opstaje zahvaljuju\u0107i zadu\u017eivanju. Naravno, to ne zna\u010di da je zadu\u017eenija od razvijenijih zemalja, ali joj je odr\u017eavanje duga puno te\u017ee.<\/p>\n

Siroma\u0161nije zemlje su uglavnom manje zadu\u017eene od bogatih, zbog same \u010dinjenice da ne mogu odr\u017eavati visoku razinu dugova. \u010cesto imaju neefikasan porezni sustav, tj. uop\u0107e ne mogu prikupljati poreze (ma koliki bili). Postoji delikatna granica do koje se siroma\u0161ne dr\u017eave mogu zadu\u017eivati i jako je niska. Republika Srpska je pre\u0161la tu granicu.<\/p>\n

Ustavni sud BiH je u rujnu pro\u0161le godine donio presudu po kojoj je vlasnik imovine u BiH (poput rijeka, \u0161uma itd.) dr\u017eava Bosna i Hercegovina, iz \u010dega proizlazi da Republika Srpska i Federacija BiH mogu samo koristiti tu imovinu, a ne njome upravljati. Dodiku je to problem jer je vrlo mogu\u0107e da \u0107e biti nu\u017eno prodavati tu imovinu da bi se smanjili dugovi entiteta RS-a.<\/p>\n

Republika Srpska je relativno zadu\u017eenija od Federacije BiH<\/h4>\n

Prema dostupnim informacijama, javni dug Bosne i Hercegovine na dan 31. prosinca 2021. dosegao je razinu od 12.82 milijarde konvertibilnih maraka, ili 6.58 milijardi eura. Od toga se na Federaciju BiH odnosilo 51.08 posto, a Republiku Srpsku 48.04 posto.<\/p>\n

Iako je to relativno niskih 34.82 posto javnog duga u odnosu na ukupni BDP, s obzirom na nisku razinu ekonomskog razvoja, to je previ\u0161e. Ako se uzme u obzir da unutar Republike Srpske \u017eivi tre\u0107ina stanovni\u0161tva BiH, a na nju otpada skoro pola duga, za taj entitet je situacija daleko gora nego u Federaciji. Javni dug po stanovniku RS-a je otprilike dva puta ve\u0107i nego u Federaciji BiH.<\/p>\n

Dodik se zadu\u017euje na sve strane, poma\u017ee mu i Orban<\/h3>\n

Republika Srpska se posljednjih godina prekomjerno zadu\u017eivala, i tek dolazi period kada \u0107e taj dug sjesti na naplatu. U prosincu 2022. se zadu\u017eila za 110 milijuna eura za pokrivanje starih dugova kod Izvozno-uvozne banke Ma\u0111arske (EXIM). Radi se o dr\u017eavnoj banci, a zadu\u017eenje je s kamatom od pet posto fiksno i dva posto zatezna kamata.<\/p>\n

Zbog toga \u0161to je dr\u017eavna i za njena zadu\u017eenja garantira Ma\u0111arska, spekulira se da je kontrolira sam Orban. Razni ma\u0111arski poduzetnici povezani s Orbanom su u pro\u0161losti od nje dobivali povoljne kredite, a me\u0111u njima je i Orbanov zet.<\/p>\n

Ipak, Republika Srpska je ve\u0107inom zadu\u017eena kod Europske investicijske banke. Nakon toga je ve\u0107ina duga u obveznicama (dug prema privatnim investitorima), prema Svjetskoj banci (WB), te Me\u0111unarodnom monetarnom fondu (MMF).<\/p>\n

Dugovi sti\u017eu na naplatu, a Dodik ostaje bez imovine koju mo\u017ee prodavati da ih pokrije<\/h3>\n

Prije nekoliko dana je objavljeno i da se planira novo zadu\u017eenje izdavanjem 25 milijuna konvertibilnih maraka obveznica po\u010detkom svibnja, i to s kamatnom stopom od 5.8 posto. To je relativno skupo zadu\u017eenje, \u010dak i s obzirom na trenutni rast cijene zadu\u017eenja u cijelom svijetu.<\/p>\n

Ali s obzirom na to da Republika Srpska ne u\u017eiva veliko povjerenje investitora, procjenjuje se da je ve\u0107i rizik bankrota (nemogu\u0107nosti vra\u0107anja dugova). Agencija Standard & Poor\u2019s je u velja\u010di ove godine nakon analize ekonomske situacije RS-u potvrdila kreditni rejting \u201cB\u201d sa stabilnim izgledima. To je duboko u podru\u010dju \u201csme\u0107a\u201d, s procijenjenim velikim rizikom da se dug ne vrati. Isti kreditni rejting ima i Federacija BiH.<\/p>\n

Dodikov igrokaz<\/h3>\n

Republika Srpska se u 2022. na razli\u010dite na\u010dine zadu\u017eila za oko 700 milijuna konvertibilnih maraka, \u010detiri puta vi\u0161e nego \u0161to se u istom razdoblju zadu\u017eila Federacija BiH. Ova godina \u0107e biti problemati\u010dna jer na naplatu dolazi 1.2 milijarde konvertibilnih maraka, \u0161to \u010dini petinu prora\u010duna.<\/p>\n

S obzirom na dugove koji dolaze na naplatu, \u0161to \u0107e zahtijevati nova zadu\u017eenja samo da bi se podmirila stara dugovanja, logi\u010dno je da Dodik ne \u017eeli prepustiti imovinu vrijednu milijarde eura. Sve ostalo je politi\u010dki igrokaz.\u00a0Index.hr<\/a><\/p>\n

\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rs je najve\u0107a ekonomska rupa u susjedstvu \u2013 jako nizak \u017eivotni standard stanovnika. Dodik se boji ostati bez<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":44294,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"fifu_image_url":"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402","fifu_image_alt":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3],"class_list":["post-44291","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih","tag-bih"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402","blog_post_layout_featured_media_urls":{"thumbnail":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",150,79,false],"full":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",765,402,false]},"categories_names":{"2":{"name":"BIH","link":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/category\/bih\/"}},"tags_names":{"3":{"name":"BIH","link":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/tag\/bih\/"}},"comments_number":"0","wpmagazine_modules_lite_featured_media_urls":{"thumbnail":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",150,79,false],"cvmm-medium":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",300,158,false],"cvmm-medium-plus":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",305,160,false],"cvmm-portrait":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",400,210,false],"cvmm-medium-square":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",600,315,false],"cvmm-large":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",765,402,false],"cvmm-small":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",130,68,false],"full":["https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/76d9decd-d2f0-4f5f-b08e-8cef613de1f5.jpg?width=765&height=402",765,402,false]},"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44291","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44291"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44291\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44293,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44291\/revisions\/44293"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44291"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44291"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44291"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}