Kada se \u010dita sam tekst odredbe koja je nametnuta, te\u0161ko se mo\u017eete oteti dojmu da je nemogu\u0107e da bilo koji predsjednik stranke ili \u010dlan organa stranke ne odgovara svakodnevno shodno ovoj odredbi. Naime, predsjednici stranaka svojim \u010dlanovima koji su \u010dlanovi npr zakonodavnih tijela obe\u0107avaju mjesta na izbornim listama npr. (koji za ve\u0107inu \u010dlanova zakonodavnih tijela u BIH zna\u010de osiguranje egzistencije) ili mjesta u izvr\u0161noj vlasti, a za koje obe\u0107anje bi \u010dlan zakonodavnog organa bio du\u017ean glasati kako ga \u201cpobu\u0111uje\u201d njegov predsjednik.
\nSu\u0161tinski, navodni cilj nametanja ovih odredaba krivi\u010dnih zakona u BIH je dodatno spre\u010davanje korupcije. Me\u0111utim, na\u010din na koji su iste formulisane upu\u0107uje su\u0161tinski na zabranu bilo kakve forme lobiranja (\u0161to je naravno u drugim zemljama ure\u0111eno zakonima), ali i na potencijalne brojne mogu\u0107nosti zloupotreba predmetnih odredaba. Jer, \u010dini se da je za krivi\u010dnu odgovornost dovoljno da osoba u upravnom organu uradi ne\u0161to \u0161to bi i ina\u010de morala uraditi, a da joj je neko ponudio poticaj ili nekom bliskom toj osobi. Naime, uraditi ne\u0161to \u0161to je i ina\u010de du\u017ean uraditi ili ne uraditi ono \u0161to neko ne bi smio uraditi je upravo samo vr\u0161iti svoju du\u017enost u zakonodavnom, izvr\u0161nom ili pravosudnom organu vlasti ili upravnom ili drugom organu. Postojanje krivi\u010dne odgovornosti u situacijama kada upravo za to neko posredno nekome ponudi neku prednost za neku drugu osobu obesmi\u0161ljava krivi\u010dnu odgovornost kako ista postoji u BIH pravnoj tradiciji-znanje, umi\u0161ljaj, odgovornost za sopstvene radnje i u granicama svog umi\u0161ljaja.
\nNaravno, klju\u010dno pitanje koje se nu\u017eno postavlja je ono da uradi ne\u0161to \u0161to ne bi smjela ili da ne uradi ono \u0161to bi morala, odnosno, ono \u0161to bi svejedno morala ili da propusti ono \u0161to ne bi smjela uraditi-\u0161ta je konkretno to, u slu\u010daju npr. \u010dlana zakonodavnog tijela, \u0161to bi isti morao ili ne bi smio uraditi?! Su\u0161tinski, svodi se na glasanje. Svaki \u010dlan zakonodavnog tijela naravno glasa prema svojoj savjesti, \u017eelji, volji. Propisivanje kako bi \u201cmorao\u201d glasati ili \u201cne bi smio\u201d glasati se dovodi u pitanje svrha postojanja zakonodavnih organa u BIH.
\nNo, da prevedemo: stavom 1. novih odredbi je inkriminisano tra\u017eenje ili uzimanje novca (ili bilo \u010dega drugog, uklju\u010duju\u0107i obe\u0107anje), za sebe ili za drugog, da se u\u010dini ne\u0161to \u0161to se ne smije u\u010diniti ili ne u\u010dini ne\u0161to \u0161to se mora u\u010diniti, uklju\u010duju\u0107i posredovanje kod tog tra\u017eenja ili uzimanja novca (ili obe\u0107anja). Stavom 2. je u principu propisano isto, samo za ne\u0161to \u0161to se svejedno mora u\u010diniti ili da se propusti ne\u0161to \u0161to ionako ne bi smio u\u010diniti, dok su stavovi 3. i 4. su\u0161tinski isti, samo se odnose na aktivno podmi\u0107ivanje.
\nStav 5. je zanimljiv sa vi\u0161e aspekata, jer se u istom navodi:\u201dKo u vr\u0161enju slu\u017ebene du\u017enosti u zakonodavnom, izvr\u0161nom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimi\u010dno finansira iz javnih sredstava na nivou Federacije, u\u010dini ne\u0161to \u0161to ina\u010de ne bi smio u\u010diniti ili propusti da u\u010dini ne\u0161to \u0161to bi ina\u010de bio du\u017ean u\u010diniti, kad ne bi bilo novca ili finansijskog instrumenta ili druge vrijednosti ili druge materijalne ili nematerijalne koristi ili prednosti ili usluge ili bilo kakve vrste poticaja za sebe ili za drugoga, uklju\u010duju\u0107i i pravnu osobu, bez obzira kada je takav neprikladan poticaj zaprimljen ili obe\u0107an, kaznit \u0107e se kaznom zatvora od jedne do deset godina i nov\u010danom kaznom.\u201d. Dakle, neko ko propusti ne\u0161to \u0161to mora da uradi ili u\u010dini ne\u0161to \u0161to ne smije, a postojala je odre\u0111ena korist, prema odredbama nametnutih izmjena \u0107e biti ka\u017enjen. Me\u0111utim, ono \u0161to je zanimljivo su rije\u010di:\u201dbez obzira kada je takav neprikladan poticaj zaprimljen ili obe\u0107an\u201d. Su\u0161tinski, ovo se mo\u017ee, mada ne bi smjelo, shodno zabrani retroaktivnosti, odnositi i na situacije u kojima je novac ili neka druga korist obe\u0107ana ili zaprimljena i prije stupanja na snagu ovog zakona. Ono \u0161to bi bilo bitno je da osoba u\u010dini ne\u0161to \u0161to ne bi smjela odnosno propusti da u\u010dini ne\u0161to \u0161to bi morala. Me\u0111utim, jasno je da bi ovakvo postupanje bilo zabranjeno. S druge strane, BIH ve\u0107 ima iskustva u situacijama u kojima OHR nametne izmjene krivi\u010dnih zakona, BIH ih primjenjuje i onda BIH bude ona koja od strane ESLJP bude progla\u0161ena zemljom koja kr\u0161i ljudska prava. Ovdje se naravno aludira na izmjene KZ BIH koje se odnose na vremensko va\u017eenje KZ BIH, koje je nametnuo OHR, BIH primjenjivala kako je OHR \u201crekao\u201d, pa onda ESLJP zaklju\u010dio da BIH kr\u0161i ljudska prava, odnosno, zabranu retroaktivnosti (odluka ESLJP u predmetu Damjanovi\u0107-Maktouf).\u00a0Same odredbe izmjena su toliko \u0161iroko postavljene da pokrivaju sve oblike (i dozvoljenog) lobiranja, uklju\u010duju\u0107i \u010dak i propisano ka\u017enjavanje za nepodoban poku\u0161aj. U stavu 6. je su\u0161tinski propisano da krivi\u010dna djela postoje \u010dak i ako osoba koju je u\u010dinilac nastojao pobuditi nije ispunjavala uslove da djeluje, iz razloga \u0161to nije preuzela du\u017enost ili nije nadle\u017ena ili iz bilo kog drugog razloga. Ovo su\u0161tinski, prevedeno na obi\u010dan jezik, zna\u010di propisano ka\u017enjavanje za poku\u0161aj ubistva pi\u0161toljem na vodu. Svi, uklju\u010duju\u0107i osobu koja \u201cpuca\u201d znamo da ne mo\u017ee do\u0107i do ubistva iz vi\u0161e razloga, ali nema veze, to je ka\u017enjavanje za nepodoban poku\u0161aj.
\nStavom 10. nametnutih izmjena su propisane pravne posljedice osude, koje uklju\u010duju i \u201czabranu sticanja slu\u017ebene du\u017enosti u zakonodavnom, izvr\u0161nom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimi\u010dno finansira iz javnih sredstava na nivou XX, u trajanju od pet godina od dana izdr\u017eane, opro\u0161tene ili zastarjele kazne.\u201d Su\u0161tinski, ova odredba zna\u010di da se zabranjuje kandidovanje na izborima, izme\u0111u ostalog. Ovdje se radi o novoj formi sigurnosnih mjera, koje donekle li\u010de na one propisane u krivi\u010dnim zakonima u BIH koji se odnose na zabranu vr\u0161enja poziva, aktivnosti ili funkcija. Me\u0111utim, zabrana kandidovanja na izborima, oduzimanje odlikovanja, vi\u0161e podsje\u0107a na tzv.gubitak gra\u0111anskih prava, koji je barem do sada vi\u0111en kao sankcija koja ugro\u017eava ljudska prava. U Republici Hrvatskoj je Zakonom o lokalnim izborima zabranjeno kada je izre\u010dena kazna zatvora u trajanju od najmanje \u0161est mjeseci, za bilo koje krivi\u010dno djelo. U BIH, sada, je zabrana kandidovanja na izborima nametnuta za bilo koga osu\u0111enog za ovo krivi\u010dno djelo, \u010dak i kada bi bio osu\u0111en na nov\u010danu ili uslovnu kaznu zatvora (\u0161to je mogu\u0107e, imaju\u0107i u vidu predvi\u0111ene sankcije), pa \u010dak i kad bi bio ogla\u0161en krivim i oslobo\u0111en od kazne (\u0161to je tako\u0111er mogu\u0107e u pravnom sistemu BIH i \u0161to se de\u0161avalo u sudskoj praksi). Ovdje \u0107e se naravno postaviti pitanje uskla\u0111enosti ove odredbe sa \u010dlanom 3. Protokola broj 1. uz EKLJP.
\nVrijedi napomenuti, a to je vjerovatno i bio cilj veoma strogih propisanih kazni u nametnutim odredbama, da je za ova krivi\u010dna djela dozvoljeno sprovo\u0111enje posebnih istra\u017enih radnji.
\nZemlje regiona naravno nemaju ovako propisanu zabranu lobiranja, nego zabranjuju, inkrimini\u0161u stvarna krivi\u010dna djela koja izabrani zvani\u010dnici mogu po\u010diniti. Tako je \u010dlanom 339. Kaznenog zakona Republike Hrvatske propisana kazna za osobe koje kao zastupnici u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu ili u svojstvu vije\u0107nika u predstavni\u010dkom tijelu jedinice lokalne ili regionalne samouprave zahtjeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obe\u0107anje mita kako bi u predstavni\u010dkom tijelu glasao na odre\u0111eni na\u010din (kao i osoba koja zastupniku u predstavni\u010dkom tijelu ponudi mito kako bi glasao na odre\u0111eni na\u010din). Republika Srbija je propisala u svom Krivi\u010dnom zakoniku krivi\u010dno djelo trgovine uticajem, ali isklju\u010divo to. Crna Gora tako\u0111er propisuje trgovinu uticajem.
\nKao \u0161to je spomenuto na po\u010detku, svi krivi\u010dni zakoni u BIH su imali (i dalje imaju) propisano krivi\u010dno djelo trgovine uticajem, ali i druga krivi\u010dna djela koja se ti\u010du izbora, ali i spre\u010davanja korupcije. Nametnute odredbe su specifi\u010dne i po tome \u0161to sadr\u017ee i iscrpljuju\u0107i spisak mogu\u0107ih vidova u\u010de\u0161\u0107a u izvr\u0161enju krivi\u010dnih djela.<\/p>\n
\u201cU cilju pobolj\u0161anja integriteta izbora izmijenio sam krivi\u010dni zakon kako bih uklju\u010dio novo krivi\u010dno djelo podmi\u0107ivanje izbora. Na osnovu ovoga omogu\u0107ava se svako sankcionisanje podmi\u0107ivanja zvani\u010dnika. To treba poslu\u017eiti kao upozorenje svima onima koji namjeravaju pribje\u0107i podmi\u0107ivanju i zastra\u0161ivanju kako bi dobili izbore, a istovremeno da ohrabri one koji \u017eele fer igru i sigurnost da njihovi glasovi ne\u0107e biti zloupotrebljeni\u201d, kazao je Christian Schmidt prilikom nametanja odredaba krivi\u010dnih zakona.<\/p>\n
Poenta izbora, barem izbornog sistema kakav je postojao u BIH prije intervencija Visokog predstavnika, je izme\u0111u ostalog i mogu\u0107nost glasanja za pojedinca, a ne za stranku jer neka osoba ima na taj na\u010din sigurnost da njen glas ne\u0107e biti zloupotrebljen na na\u010din da \u010dlan zakonodavnog tijela kao dresirani pas glasa isklju\u010divo kako cijela stranka glasa, a ne kako mu uvjerenja nala\u017eu.
\n\u010cini se da bi puno logi\u010dniji korak, kao i korisniji za BIH, ako je u pitanju ve\u0107 interes BIH, da se uredi oblast lobiranja. Zakonom se mo\u017ee predvidjeti obavezan registar lobista kako bi javnosti bile dostupne informacije o identitetu osoba koje s mjerodavnim javnim du\u017enosnicima ili osobama na visokim polo\u017eajima komuniciraju o odre\u0111enim pitanjima politika ili zakonodavnim pitanjima ili o budu\u0107im odlukama. Njime se tako\u0111er mo\u017ee predvidjeti okvir uspostave odgovornosti osoba koje se bave lobiranjem i na\u010din na koji izvr\u0161avaju tu aktivnost. Naravno, zakonom o lobiranju se propisuju i ograni\u010denja i uslovi koji se na odre\u0111eno vrijeme primjenjuju na imenovane du\u017enosnike i osobe na odre\u0111enim polo\u017eajima u slu\u010daju pojave mogu\u0107eg sukoba interesa.
\nZa kraj, zanimljivo je naglasiti stupanje na snagu odredbi koje je nametnuo Visoki predstavnik-odredbe na nivou FBIH stupaju na snagu prvog dana od dana objavljivanja u \u201cSlu\u017ebenim novinama Federacije BIH\u201d odnosno osmog dana od objavljivanja u \u201cSlu\u017ebenom glasniku Republike Srpske\u201d, dok je na nivou BIH Visoki predstavnik pomalo neodlu\u010dan, pa navodi :\u201dOvaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave na slu\u017ebenoj stranici Ureda visokog predstavnika ili dan nakon objave u \u201cSlu\u017ebenom glasniku Bosne i Hercegovine\u201d, \u0161togod nastupi ranije.\u201d S druge strane, u samoj odluci navodi:\u201d2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na slu\u017ebenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u \u201cSlu\u017ebenom glasniku Bosne i Hercegovine\u201d (ovaj stav se navodi i u odlukama koje se odnose na FBIH i RS).\u201d<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n<\/div>\n
(Ovu analizu sa\u010dinio je pravni saradnik Istrage sa dugogodi\u0161njim \u00a0iskustvom u krivi\u010dnom pravu)<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Visoki predstavnik je 27.04.2023.godine donio 3 odluke, kojima je nametnuo izmjene Krivi\u010dnog zakona Bosne i Hercegovine (novi \u010dlan<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":44300,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"fifu_image_url":"https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png","fifu_image_alt":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3],"class_list":["post-44284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bih","tag-bih"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png","blog_post_layout_featured_media_urls":{"thumbnail":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",150,91,false],"full":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",2102,1276,false]},"categories_names":{"2":{"name":"BIH","link":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/category\/bih\/"}},"tags_names":{"3":{"name":"BIH","link":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/tag\/bih\/"}},"comments_number":"0","wpmagazine_modules_lite_featured_media_urls":{"thumbnail":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",150,91,false],"cvmm-medium":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",300,182,false],"cvmm-medium-plus":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",305,185,false],"cvmm-portrait":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",400,243,false],"cvmm-medium-square":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",600,364,false],"cvmm-large":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",1024,622,false],"cvmm-small":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",130,79,false],"full":["https:\/\/istraga.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/razapeti-schmidt-1.png",2102,1276,false]},"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44284"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44284\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44299,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44284\/revisions\/44299"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/44300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jutarnji.net\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}