Odlukom kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine“ Visoki predstavnik Kristijan Šmit nije uspostavio jednake standarde u bh. entitetu FBiH. Nažalost, donesena Odluka, kao pojedinačni pravni akt, sadrži privremeno rješenje koje omogućava formiranje Vlade bh. entiteta FBiH, ali ne garantira ravnopravnost svih građana i naroda
„Prema Ustavu BiH članovi Predsjedništva BiH nisu nadležni za entitetska pitanja i izbor entitetskih organa vlasti. Ipak, to ne znači da članovi Predsjedništva BiH ne mogu imati stav i o ovim pitanjima. Moji stavovi su bili i ostali dosljedni, principijelni i jasni. U svojim ranijim izjavama jasno sam naglašavao da se protivim bilo kakvim privremenim rješenjima kojima bi se ispunjavali maksimalistički zahtjevi pojedinih monoetničkih stranaka.
Zbog toga sam krajem marta ove godine jasno rekao da su nedopustive jednokratne intervencije Visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Isti stav imam i nakon najnovijih odluka Visokog predstavnika od 27.4.2023. godine. Kao član Predsjedništva BiH želim naglasiti da ne odustajem od borbe za ravnopravnost svih građana i naroda Bosne i Hercegovine. Položio sam zakletvu da ću savjesno obavljati dužnost koja mi je povjerena, kao i da ću štititi ljudska prava svih građana i naroda.
„Odlukom kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine“ Visoki predstavnik Kristijan Šmit nije uspostavio jednake standarde u bh. entitetu FBiH. Nažalost, donesena Odluka, kao pojedinačni pravni akt, sadrži privremeno rješenje koje omogućava formiranje Vlade bh. entiteta FBiH, ali ne garantira ravnopravnost svih građana i naroda.
Građani Bosne i Hercegovine, zaslužuju da se izbor vlasti vrši u skladu sa dugoročnim ustavnim načelima vladavine prava i pravne sigurnosti. Normativna rješenja kojima se reguliše pitanje izbora i imenovanja nosilaca najviših državnih organa vlasti, jednako kao i norme kojima se uređuje proces odlučivanja, ne smiju odstupati od temeljnih ljudskih prava i odredaba koje su na snazi u savremenim demokratskim državama.
Svaki građanin Bosne i Hercegovine treba da ima pravo i mogućnost da bez ikakvih razlika i bez nerazumnih ograničenja sudjeluje u vođenju javnih poslova, direktno ili preko slobodno izabranih zastupnika, te pravo da bira i bude biran pravedno provedenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem, koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača.
U demokratskim državama građani imaju pristup javnim službama svoje zemlje uz opće uslove jednakosti. Imajući u vidu navedeno, treba naglasiti da je teško realizirati strateške ciljeve Bosne i Hercegovine (članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u) bez poštivanja standarda koja važe u tim organizacijama. Nadležni državni organi Bosne i Hercegovine jednoglasno su usvojili strateške ciljeve i obaveza je izabranih zvaničnika da rade na njihovoj realizaciji.
Vladavina prava i poštivanje kontinuiteta donesenih odluka predstavlja temeljni preduslov za stabilnost i razvoj. Stoga ne smijemo odustati od naših strateških ciljeva, a posebno ne trebamo kreirati antizapadni narativ i takvim pristupom ići na ruku neprijateljima države Bosne i Hercegovine. U ovim teškim i izazovnim vremenima moramo sačuvati sposobnost racionalnog i trezvenog razmišljanja.
Nijedno pravno rješenje koje potencijalno rezultira dodatnom supremacijom etničkog u odnosu na građanski princip nije dobro za budućnost Bosne i Hercegovine jer otežava njen evropski i euroatlantski put. Kada je riječ o izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva, kojima se osigurava jačanje pravne države i vladavine prava, donesene odluke Visokog predstavnika u tom segmentu podržavam”, navodi Bećirović.
