Schmidt – tragičan nastavak bh. nepolitike bivše kancelarke Merkel
Predstavnički dom Federacije BiH izglasao je jučer novu vladu, nakon niza nametanja od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je u četvrtak donio odluku kako bi im to omogućio.
Navodi se to u uvodu detaljne analize Vijeća za demokratizaciju politike (DPC) sa sjedištem u Berlinu.
“Ružne scene u parlamentu i van njega i sredstva (novac, prijetnje, ministarska mjesta) kojima obje poslaničke grupe, (sada) vladajuća koalicija i opozicija posljednjih mjeseci pokušavali okupiti/spriječiti parlamentarnu većinu su živopisna demonstracija prljavog političkog posla u koji su Schmidt i njegove zapadne pristalice dozvolili da budu uvučeni. Vrijedno je podsjetiti se na Schmidtovu originalnu odluku od 2. oktobra 2022. prije nego što bliže pogledamo njegovu odluku u četvrtak. Još u oktobru BiH je bila suočena s prijetnjom HDZ-a i Dragana Čovića da će postizborno blokirati formiranje vlade ukoliko se ne ispune zahtjevi stranke za daljom etnonacionalističkom transformacijom izbornog sistema – odnosno optimizacijom oligarhije”, dodaje se u analizi.
Dodaju da su ove prijetnje proizašle iz neuspjelih pregovora EU – SAD 2021. i ‘22 o “reformi izbornog zakona”, u kojima su zapadni pregovarači signalizirali djelomičnu otvorenost prema HDZ-ovim zahtjevima.
“Schmidt je svojoj intervenciji u Izbroni zakon (koju su ‘gurale’ SAD, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, uz pristanak EU) od 2. oktobra uklonio alate za blokadu HDZ-a, ali djelimično pristajući na HDZ-ove etnonacionalističke zahtjeve. Ovo je dodatno ojačalo pritisak stranke nad hrvatskim biračkim tijelom i imenovanjem predsjednice i potpredsjednika, te Vlade FBiH. Kako god, Vijeće za politiku demokratizacije smatra da Schmidt i njegovi pomagači nisu uspjeli postići svoj neposredni proklamovani cilj, jer, kako je DPC global upozorio,, “u oligarhijskom sistemu podjele vlasti u BiH, nijedna institucionalna regulativa nema moć da se suprotstavi namjernom političkom opstrukcionizmu”, rečeno je u analizi.
Kako navode, “nakon dva mjeseca neizvjesnosti, visoki predstavnik Schmidt je nametnuo širok niz amandmana na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH”.
“Intervencija je gurnula glavnu bošnjačku stranku, SDA – čiji je lider, Bakir Izetbegović izgubio mjesto u Predsjedništvu BiH, uza zid. U isto vrijeme, ovaj potez je bumerangizirao: nenamjerno davanje sredstava SDA da blokira imenovanje nove vlade HDZ-Trojke/Osmorke. U odluci od 27. aprila, Schmidt se pozabavio tim samonametnutim problemom, vezujući rješenje za koaliciju HDZ-Trojka uklanjanjem blokade SDA i zaobilaženjem crvenih linija koalicionih stranaka na Schmidtovoj intervencij”, rečeno je u analizi.
U DPC smatraju da je Schmidt svojom jednokratnom intervencijom suspendovao ustavom zagarantovano glasanje o imenovanju vlade bošnjačkog potpredsjednika FBiH, člana SDA Refika Lende, čime je otvoren put za jučerašnje glasanje nove vladajuće koalicije na funkciju.
“U svojoj trajnoj ustavnoj intervenciji u proceduru formiranja vlasti, od narednih izbora 2026. godine i nakon toga, Schmidt je vezao pravo veta (potpredsjednika) FBiH na 3/5 podrške u njihovom etničkom klubu Doma naroda. Ova brojka je jasno vezana za računicu da će HDZ, sa svojom hegemonističkom pozicijom među hrvatskim biračkim tijelom već dodatno ojačanom prvobitnom intervencijom od 2. oktobra, u budućnosti dostići taj prag, dok SDA, suočena sa intenzivnijim otjecanjem opozicionih stranaka raznih ukusa, možda i ne bi”, pojašnjavaju iz DPC.
Navode i da se stiče dojam da Schmidtove dvije intervencije neizbježno izražavaju de facto prohrvatsku i antibošnjačku etničku pristrasnost.
“Prvo, dok su on i njegovi zapadne pristalice na prijetnju blokadom HDZ-a reagirali smirivanjem, oni su na blokadu SDA reagirali političkim povratkom, demonizirajući stranku za iste (etnonacionalističke, korumpirane) karakteristike koje dijeli sa ostalim vodećim etničkim strankama. Drugo, za razliku od dosadašnjeg rješavanja blokada formiranja vlasti od strane OHR-a od strane HDZ-a, u slučaju SDA je reagovao suspendovanjem prava veta predstavnika jednog od konstitutivnih naroda (Bošnjaka) u entitetskom predsjedništvu.
Treće, birači koji ne žive na većinski hrvatskim (i srpskim) područjima de facto su kažnjeni zbog većeg političkog pluralizma, odnosno slabije političke dominacije vodeće etničke stranke prisutne u tom dijelu BiH”, smatraju u DPC i poručuju:
“Ovo će nahraniti etnokratsku homogenizaciju – i stoga raste opasnost od dalje de facto – a možda i de jure – podjele. I kao što upozorava od svog osnivanja, da se to nikako ne bi moglo nastaviti bez značajnog nasilja”.
“Na ovaj način, Zapad rizikuje ne samo dalje otuđenje i kažnjavanje prodemokratskih, multietničkih građana BiH, već i jačanje i radikalizaciju bošnjačkog etnonacionalizma. To je već očigledno – i bilo je predvidljivo i predviđeno. Svojim nastupom od 2. oktobra, visoki predstavnik i njegovi zapadni pristalice po prvi put u poslijeratnoj eri su snažno intervenirali u politički sistem i umiješali se u izgradnju koalicije bez da je ta politika utemeljena u BILO KOJOJ agendi demokratskih reformi, a kamoli u bilo kakvom ozbiljnom strateškom razmišljanju na putu naprijed u trenutnom regionalnom i globalnom kontekstu. Očigledno pokušavaju da umire situaciju. Za sada”, smatraju analitičari DPC-a.
Kako ističu, “Dajući prešutnu podršku visokom predstavniku, institucije EU su ironično djelovale protiv svoje dugogodišnje dogme o “vlasništvu”, insistirajući na tome da BiH ne može napredovati na putu evropskih integracija, dok OHR nastavlja koristiti svoje izvršne nadležnosti. EU je dala deklarativni napredak u procesu evropskih integracija, od parafiranja SSP-a 2007. godine pa nadalje, u nadi da će on postati stvaran u budućnosti”.
“Ovaj put, nakon što su već proglasili državnu koaliciju kao reformsku vladu, žele da se izjasne o potencijalnom budućem napretku, čime se legitimiše post hoc dodjela statusa kandidata BiH u decembru 2022. godine, uprkos tome što zemlja nije ispunila reformske uslove. Bez vlade FBiH, ne može biti navodnih znakova napretka – uključujući sastanke na visokom nivou između državnih i entitetskih vlada i zvaničnika EU zakazane za sljedeći mjesec. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen treba ih prije posjete BiH 23. oktobra. Ni zemlje članice EU ne mogu izbjeći svoju političku odgovornost, posebno Njemačka. Berlin se nigdje ne vidi od 2. oktobra, uprkos tome što je njemački visoki predstavnik djelovao protivno političkim principima svoje vlade. Što se tiče BiH, njemačka vlada se efektivno predala SAD-u, EK i EEAS, i Schmidtu – tragičnom nastavaku ne-politike bivše kancelarke Merkel u BiH. Da je Merkel bila ozbiljna po pitanju BiH i regiona, Schmidt nikada ne bi bio nominiran”, zaključili su iz DPC-a.
